U četvrtak 27.09.2018. održana je konferncija Dani Infrastruktura Prostornih Podataka 2018. na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.
U sklopu konferencije održano je i predavanje na temu “Openstreetmap u upotrebi”. Predstavljeni su osnovni podatci o OpenStreetMap stanju na svjetskoj razini i na razini RH, objašnjeni su uvjeti korištenja, navedeni neki dobri i loši primjeri, predstavljeni izvori podataka, te budući trendovi. Bilo je pitanja iz publike na temu vandalizma, na što se za sad možemo pohvaliti da je zanemarivo i brzo riješeno.
Predavanja nisu bila snimana, ali sadržaj prezentacije možete pogledati u pdf dokumentu.
Glavni buzzword same konferencije su bili metapodatci. Sve se vrzilo oko toga, katalozi metapodataka, zbirke metapodataka, harvestanje portala sa listama metapodataka, analiza broja setova metapodataka kroz vrijeme, analiza broja pretraživanja zbirki metapodataka, … uglavnom metapodatci bez samih podataka.
U nekom trenutku spomenulo se i postojanje samih podataka, ali na taj način da obveznici bune na potrebu strukturiranja podataka po predviđenim specifikacijama jer im za to treba previše vremena.
Okrugli stol: “NIPP: možemo li bolje?”
Sudjelovali su predstavnici subjekata iz privatnog i državnog sektora, predstavnici DGU, predstavnik Državnog ureda za razvoj digitalnog gruštva, te predstavnik Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, a okrugli stol je moderirao predstavnik NIPP-a.
Predstavnici DGU-u su se pohvalili novim DOF-om iz 2017. godine, objavljenom na DGU geoportalu, koji naravno ne dopušta njegovo korištenje za potrebe OSM projekta. Pohvalili su se sve većim brojem setova metapodataka koji posjeduju i objavljuju na NIPP geoportalu. Spominjali su i razvoj sustava za digitalnu naplatu, kao alternitiva postojećem sustavu biljega, ali ništa o samom pristupu podatcima, niti o uvjetima korištenja tih podataka. Tu je palo i nekoliko internih šala o 200 godina katastra i NIPP-u, koje nisu bile smiješne niti jasne publici, jedino članovima DGU.
Ostali sudionici su podržali sve veći broj setova metapodataka, te potvrdili sve veću potrebu za prostornim podatcima. Napomenuli su, može se reći suzdržano kritizirali, da su to setovi metapodataka i da se njihov broj kreće u stotinama, ali da su sami prostorni podatci koje ti metapodatci predstavljaju skoro pa zanemariv broj.
Drastično je vidljivo na Inspire geoportalu:
122 seta metapodataka, za 4 moguće pregledavanje, a samo za 1 moguće preuzimanje.
NIPP geoportal ima sljedeće podatke:
329 setova metapodataka, pregled za 83, preuzimanje za 50
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske sadrži i neprostorne podatke za razliku od navedenih geoportala, ali sadži neke zbirke prostornih podatka koji nisu na navedenim geoportalima
573 seta metapodataka, svi su dostupni za preuzimanje u nekom od formata, od wms-a za i json-a, do xls tablica i pdf dokumenata.
Različiti portali rade harvesting na različite načine, u različito vrijeme, i različito su strukturirani pa tako dolazi do nepoklapanja podataka.
Spomenut je strah obveznika NIPP-a u kvalitetu podataka i odgovornost za netočne podatke, te da treba raditi na osvještavanju svih da se podatci moraju otvarati jer je to i zakonska obveza. Čak je spomenuto da se korisnici koji nisu u mogućnosti dobiti prostorne podatke, za koje svi znaju da postoje, okreću OpenStreetMap podatcima, koji su volonterski podatci ali im iz godine u godinu raste kvaliteta.
Na otvaranje prostornih podataka poziva i Povjerenik za informiranje u svom Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu.
Pozivaju se tijela javne vlasti da objave podatke koje je kao prioritetne identificirao Povjerenik za informiranje u suradnji s drugim tijelima, a temeljem praćenja, prijedloga korisnika te predstavki i žalbi. Prioritetni skupovi podataka koje treba objaviti u otvorenom formatu uključuju registre i popise državne i lokalne imovine, upisnike koncesija, popise i registre sklopljenih ugovora, financijske podatke (proračun, izvršenje), subvencije i donacije, projekti i programi u pojedinim sektorima ili lokalnim jedinicama, informacije vezane uz javni prijevoz, okoliš, upravljanje prirodnim resursima i otpadom, gospodarstvo i poduzetništvo te lokalne ustanove. Europska komisija ujedno kao preporučene skupove podataka utvrđuje statističke gospodarske podatke, geoprostorne podatke, podatke o poduzećima (financijska izvješća i vlasništvo), okolišne podatke i dr., a implementiranje smjernica očekuje se od svih država članica. Nužno je intenzivirati napore na digitalizaciji arhiva, knjižnica i muzeja
Sažetak: Naravno da možemo bolje, otvorite silose u kojima čuvate podatke i dopustite njihovo korištenje.
